Glavni izbornik
 
Početna
2. likovna kolonija
Galerija
Samouki umjetnik
Križ za Guinisa
Livno Kaštelima
 
 
Kontakt:
mob.: 00387 63 371 703
email: artmit.bila@gmail.com
 
 
widgeo.net
 

     Livanjska mitologija

U selu Bila nadomak Livna živi samouki umjetnik koji već 17 godina kucka, oblikuje i stvara u drvetu. Branko Ivanković - Mito kako ga mnogi zovu, ne može objasniti ni sebi, a ni drugima ljubav prema ovoj vrsti umjetnosti koja ga svakodnevno pokreće. Autor: Andrea Pavić

   Novo od umjetnika Mite

art_mit_0005

art_mit_0004

art_mit_0008

art_mit_0001

art_mit_0002

art_mit_0003

art_mit_0007

art_mit_0006

art_mit_0009

       Što mi se (ne) sviđa u Livnu
Nenadmašno plavetnilo neba

Posebno mi se sviđaju naše prirodne ljepote. Mnogo sam prošao i uvjerio se da je plavetnilo našeg neba nenadmašno. Tu su i prekrasne planine i šume i kad šetam zagledam u svako drvo i tražim prirodnu skulpturu, od kojih neke donesem i na svoj način ih oblikujem.
Ne sviđa mi se previše politike u svemu, kao i ljudska zavist i na najmanji uspjeh. Neki će Livnjaci oprostiti sve prije uspjeha. Eto, i moj otac je većinu života proveo u Sarajevu kao vrstan graditelj instrumenata i ništa mu falilo nije - kaže Branko Ivanković Mito,kipar amater.
 
Domaćin ove međunarodne kolonije je naglasio kako je svaka od ovih kolonija neka vrsta učilišta na otvorenom

 17. i 18. rujna 2011 u selu Bila kod Livna u galeriji Art Mit i imanju livadskog skulptora Branka Ivankovića Mite okončana je Međunarodna ženska likovna kolonija tradicijskih umjetnosti Bila 2011. Treću godinu zaredom livanjski umjetnik u suorganizaciji s Udruženjem hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih društava BiH organizira ovu koloniju čija je vrijednost prepoznata i od strane Ujedinjenih naroda. Ove godine održana je pod pokroviteljstvom načelnika općine Livno Luke Čelana koji je koloniju svečano proglasio otvorenom. U pozdravnim riječima, upućenim prije svega umjetnicama, poželio im je ugodan boravak i plodonosan rad te izrazio uvjerenje da će ova kulturno-radna manifestacija potrajati. Dobrodošlicu umjetnicama poželjela su i dva vremešna

član kulturno-umjetničkog društva koja su im otpjevala čobansku pjesmu sa specifičnim napjevom, livanjskom ustresavicom koja je pod zaštitom UNESCO-a, kao što je od ove godine i ova kolonija. Kolonija je amaterska i ženska, jer žena majka i odgojiteljica je ujedno i nositeljica i prenositeljica znanja i vještina na nove generacije i već se profilirala prema ideji očuvanja tradicijske kulturne baštine, prije svega naroda BiH, cijele okolne regije i šire. Umjetnice iz različitih zemalja, različitih kultura i boje kože, stvarale su svoja djela na otvorenom pod livanjskim nebom, u voćnjaku bremenitom plodovima zrelih šljiva. Njihov domaćin, Branko Ivanković Mito, ističe daje namjerno odabrao rujan kako bi žene svojom rukom mogle ubrati

plodove njegova voćnjaka i osjetiti što znači netaknuta priroda i eko-proizvod, te dodaje: „Upravo ova različitost, koju možete i sami osjetiti i vidjeti, spaja nas i ja sam ponosan na tu ideju koju sam zajedno s Ankom Raić evo i u stvarnosti ostvario i nadam se da će svake godine biti jača i raznovrsnija." Svaka od ovih kolonija je i neka vrsta učilišta na otvorenom.    Foto galerija >>>

KIP MAJKE BOŽJE U LINDRIĆU

Lindrićarska Majka Božja iz drva je potekla
i ovako puku rekla:
"Puče dragi, dođi k meni
jedinstvenoj, skromnoj ženi.
Vjeruj Kristu, Sinu mome
Duhu Svetom, Ocu svome.
Neka bude mir i ljubav
radost, sreća u tvom domu."

Radio ju Mito, umjetnik pravi
zahvalni mu svi ribari.
I ostali pukje reka:
"Tu se klanjat sve do vijeka."

Neobičan rođendanski dar

U jednom komadu drveta likovi braće blizanaca

Kipar Branko Ivanković (Mito) iz Livna i njegov prijatelj iz Ljubuškog Ivan Vukšić (Iće) prije nekoliko dana susreli su se na slapovima Kravice na rijeci Trebižat. Iće je taj dan slavio rođendan te je organizirao manje druženje za svoje prijatelje. Tom prigodom poznati kipar u drvu je izradio portret Ićina brata blizanca Marka Vukšića (Makite) koji je preminuo prije kratkog vremena. Uz kiparevu pomoć na Kravicama bi se sljedeće ljeto trebala organizirati likovna kolonija koja bi nosila Makitino Ime i bila u spomen ovom umjetniku.

Radim na “Oltaru ljubavi”, djelu mog života

Riječ je o grandioznom djelu od jednog komada oraha. Oltar je sav u plamenu i na njegovom vrhu se nalazi golub kao simbol Duha Svetoga. S velikim žarom radim na tom djelu i mogu reći da se nekako njime najviše ponosim, otkrio je Ivanković

U šesnaest godina koliko se bavi rezbarenjem drveta Branko Ivanković Mito pročuo se kao jedan od najboljih u svojem poslu, a njegova djela izložena su diljem svijeta. Branko je jedan od rijetkih bh. državljana koji se može pohvaliti djelom dostojnim Guinnessove knjige rekorda. Riječ je o najvećem Kristovom raspelu na svijetu urađenom od jednog komada orahovog drveta na križu visine 9,10 metara, raspona tri metra i visine 2,20 metara koji je posvetio banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica. A zašto se nije prijavio za Guinnessa? Pa, mnogo je papirologije, kaže nam ovaj skromni čovjek, a ni njemu nije osobito stalo do tog priznanja. No, možda ga ipak, na inzistiranja mnogih, i prijavi.

Vrijedna djela
     Ono što posebice ispunjava ovog virtuoza s dlijetom jest rad na oltarima i sakralnim kipovima. Brojni su sveci kojima je Branko u glatkom hercegovačkom drvetu urezao lik i sačuvao od zaborava njihovu zemaljsku stranu.O njegovom djelu i radu uskoro će biti premijerno prikazan i četvrti dokumentarni film pod nazivom “Od oltara do sv. Oca Pape”. Film je simboličnog naziva jer je Ivanković autor oltara s križem visokim 5 metara ispred kojeg je papa Ivan Pavao II. držao svetu misu na Petričevcu, u Banjoj Luci, prigodom posjeta Bosni i Hercegovini 2003. Mitina djela vrijede mnogo. U katalozima diljem svijeta navedena su kao remek djela čija se cijena određuje tek nakon dugih razgovora. Kada je biskup Komarica namjeravao kupiti Ivankovićevo raspelo, u telefonskom ga je razgovoru pitao za brojku što je umjetnik glatko odbio. “Rekao sam mu da to raspelo nije vreća brašna pa da se pogađamo preko telefona. Kada je došao kod mene i vidio djelo, samo me je upitao: ‘Kako ćemo se dogovoriti?’ Budući da sam i ja član biskupije, drage volje sam za Papin dolazak ustupio i raspelo i sva druga djela”, priča nam Mito.

Prorok u svom selu
    I tako, dok svijetom kruže hvalospjevi o njegovim djelima, u Livnu prvi susjedi ne znaju čime se bavi. No, to ga ne pogađa, jer, teško je, kaže Ivanković, biti prorok u svom selu. “U vremenu gospodarske krize mnogo su češća divljenja od prodaje. Znate, ljudi se samo ‘dive i dive’, ali prodaja je znatno manja od divljenja. Kada bi postojala bolja organizacija, i umjetnici bi bolje živjeli”, kaže Ivanković, ispričavši
nam za svoje loše iskustvo sa suvenirnicama u Međugorju koje su na njegovim radovima zarađivale po nekoliko puta. “Primjerice, prodam im orahov križ za 30 maraka, a oni ga preprodaju za 120 maraka. To je velika nepravda prema nama koji u izradu tih suvenira ulažemo mnogo truda i vremena”, istaknuo je Ivanković.

Životno djelo
  
Branko je rođen s darom stvaranja, ali imao je od koga i učiti. “Pokojni otac se cijeli život bavio izradama violina i gitara. Svoj sam zanat učio od najboljeg majstora.  Danas radim na jednom oltaru koji nosi naziv ‘Oltar ljubavi’. Riječ je o grandioznom djelu od jednog komada oraha. Oltar je sav u plamenu i na njegovom vrhu se nalazi golub kao simbol Duha Svetoga. S velikim žarom radim na tom djelu i mogu reći da se nekako njime najviše ponosim. To je djelo mog života”, otkrio je Ivanković.

 

Ministar Herceg otvorio II. Međunarodnu žensku likovnu koloniju –Bila 2010

Pod visokim pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma a u organizaciji livanjskog kipara Branka Ivankovića - Mite i Udruženja hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH, sinoć je otvorena II Međunarodna ženska likovna kolonija Bila 2010.
 
Fotografija vijesti
Žena, kao majka i odgojiteljica, ujedno je nositeljica i prenositeljica znanja i vještina na nove generacije. Međutim moramo istaknuti, kako ista ta žena u današnjem društvu teže stiče pozornost publike od svojih muških kolega, stoga je u namjeri da ih se ohrabri  u prenošenju tradicijskih vještina i ujedno omogući susret sa publikom, prošle godine pokrenuta ova jedinstvena kolonija. Već ove godine Bila i postav radova sa kolonije u galeriji ArtMit postala je odredištem kulturnog turizma.

Potporom Međunarodnoj ženskoj likovnoj koloniji, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koji je generalni pokrovitelj, prije svega, želi doprinijeti i poboljšali cjelokupan projekt, te osnažiti nastojanja organizatora da se afirmira ideja prepoznavanja kvalitete u kulturnom turizmu.  Tijekom sinoćnje svečanosti otvaranja u svom obraćanju, ministar Herceg izrazio je zadovoljstvo što je pokrenut jedan ovakav projekt, ističući da likovna kolonija u Livnu postaje prepoznatljiva ne samo u kulturnom životu BiH, nego i u turističkoj promociji Livna i Hercegbosanske županije. -Osnažujući i pomažući  pozicioniranju Livna i HBŽ-a kao turističkog i kulturnog središta, ovakve manifestacije od ključnog su značaja za kvalitetniju promociju turizma i turističkih potencijala kojih u BiH ne nedostaje- kazao je ministar Herceg, ističući spremnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma da i dalje podržava ovu likovnu koloniju i njemu slične manifestacije koje doprinose turističkoj valorizaciji kulturne baštine i prepoznatljivosti BiH, kao destinacije kulturnog turizma. - Danas je jasno kako je turizam jedna od najperspektivnijih i najisplativijih bh. gospodarskih grana, a kulturni turizam izvrsno nadopunjava našu tradicionalnu turističku ponudu utemeljenu na iznimnoj prirodnoj baštini. Kroz ovakve projekte želimo našim gostima ponuditi jedno sasvim novo iskustvo i jedinstven doživljaj BiH koji pruža kombinacija umjetnosti s našom bogatom prirodnom i kulturnom - povijesnom baštinom- kazao je ministar Herceg

Ovogodišnja likovna kolonija okupila je oko 35 umjetnica iz 7 država, koje će raditi radove u 11 različitih likovnih tehnika i pravaca. Između najmanje 35 djela stručno će vodstvo odabrati najmanje jedno djelo u svakoj tehnici koje ima sve odlike svog autohtonog pravca, deskribirati ga i valorizirati. Ta će odabrana djela i znanstveno-stručne radove o njima Galerija trajno čuvati i učiniti trajno dostupnim publici kao stalni izložbeni postav.